Najbrži zrakoplovi na svijetu

Svjetsko je zrakoplovstvo prevalilo golem put od prvog leta braće Wright. Orville i Wilbur, kako su se zvali, te su davne 1903. godine ušli su u povijest ljudskog roda pionirskim letom u trajanju od tek 12 sekundi, prevalivši 37 metara i postigavši pri tom brzinu od 11 km/h. Današnji zrakoplovi, s više od jednog stoljeća razvoja iza sebe, višestruko nadmašuju brzinu zvuka (koja pak odgovara brzini od jednog maha, odnosno 1.225 km/h) i prava su remek-djela inženjerstva. Neki projekti za budućnost obećavaju još veće brzine letenja. Dok se ne ostvare, u nastavku ćemo spomenuti neke već postojeće nebeske jurilice. Saznajmo koji su najbrži strojevi kojima su se ljudi ikad kretali kroz atmosferu! Najbrži borbeni avion na svijetu je…

10. Suhoj Su-27 Flanker

Razvijen kao odgovor na američki F-15, ušao je u sastav sovjetskog zrakoplovstva sredinom 1980-ih godina. S maksimalnom brzinom od 2,35 maha (ili 2.500 km/h), Su-27 predstavlja vrhunac umijeća sovjetskih zrakoplovnih inženjera. U praksi iznimno uspješan, doživio je niz nadogradnji i novih verzija, od kojih su neke i danas vrlo kompetitivne mnogo mlađim suparnicima.

9. General Dynamics F-111 Aardvark

Taktički bombarder F-111 Aardvark bio je najnapredniji zrakoplov tog tipa kad je ušao u operativnu upotrebu 1967. godine. Sposoban dosegnuti brzinu od 2,5 maha (2.655 km/h) i nositi preko 14 tona bombi – uključujući i one atomske – masovno je korišten u Vijetnamskom ratu, a labuđi pjev imao je tijekom Zaljevskog rata 1991. godine. Eskadrile opremljene s F-111 tada su izbacile 80% svih laserski navođenih bombi korištenih tijekom tog sukoba te uništile preko 1.500 iračkih tenkova. Povučen je iz upotrebe krajem tog desetljeća.

8. McDonnell Douglas F-15 Eagle

Ovaj izniman borbeni stroj nastao je nakon što je Zrakoplovstvo Sjedinjenih Država saznalo za MiG-25. Ovaj im se tada, temeljem iznimno šturih podataka prikupljenih s onu stranu Željezne zavjese, činio nadmoćnim svemu što su imali u arsenalu. Silne su milijarde dolara uložene u razvoj adekvatnog odgovora, a rezultat je bio F-15. Sposoban je letjeti nešto brže od 2,5 maha (2,655 km/h) i naoružan je do zuba; s preko stotinu pobjeda u izravnim zračnim borbama i bez ijednog vlastitog izgubljenog primjerka, F-15 Eagle jedan je od najuspješnijih borbenih zrakoplova ikad izgrađenih.

7. Mikojan MiG-31 Foxhound

Veliki, snažni MiG-31 početkom 1980-ih je ušao u sastav sovjetske zračne obrane kao presretač sposoban letjeti na vrlo velikim visinama. Zamišljen kao zamjena za MiG-25, trebao je obraniti golemi sovjetski zračni prostor od američkih zrakoplova SR-71 Blackbird i B-1 Lancer. Postiže brzinu od 2,83 maha (3.000 km/h), dok mu je maksimalna operativna visina 21 km. Zadužen za brzo presretanje svake prijetnje, prva je crta obrane ruskog teritorija. U sastavu zračnih snaga ostat će barem do 2030. godine.

6. North American Aviation XB-70 Valkyrie

Golemi, preko 240 tona teški XB-70 konstruiran je krajem 1950-ih godina kao strateški nuklearni bombarder. Dosezao je brzinu od 3,02 maha (3.219 km/h) i maksimalnu operativnu visinu leta od preko 21. kilometra. Ovako ekstremna brzina bila je potrebna iz dva razloga: da izbjegne sovjetske presretače i da utekne pred nuklearnim udarom nakon bombardiranja svojih ciljeva. Ulaskom u upotrebu prvih sovjetskih projektila zemlja-zrak, kojima je iznad SSSR-a oboren špijunski zrakoplov U-2, uvjetovano je otkazivanje ovog projekta, tako da su u konačnici proizvedena tek dva primjerka.

5. Bell X-2 Starbuster

Zajednički eksperimentalni projekt kompanije Bell, američkog Zrakoplovstva i NACA-e (prethodnica NASA-e), X-2 je letio tek dvije kratke godine. 1956., godinu dana nakon prvog leta, dosegnuo je brzinu od 3,2 maha (3.370 km/h), što je ujedno bila i posljednja misija ovog aparata. Tom je prilikom, naime, poginuo pilot koji je upravljao zrakoplovom, zbog čega je ukinut cjelokupni program.

4. Mikojan MiG-25 Foxbat

MiG-25 je najbrži borbeni zrakoplov koji je ikad ušao u operativnu upotrebu. Zamišljen kao odgovor na upade američkih špijunskih zrakoplova u sovjetski zračni prostor, proizvodio se od 1964. do 1984. godine. Trebao je presresti i oboriti svakog uljeza koji se drzne prići SSSR-u, stoga je bio sposoban dosegnuti brzinu od čak 3,2 maha (3.520 km/h). Mada naoružan raketama zrak-zrak, nikad nije dobio priliku zapucati na mrske mu suparnike; još od 1960. godine, kada je iznad SSSR-a oboren američki U-2, špijunski su se zrakoplovi oprezno šuljali uz sam rub sovjetskog teritorija i nisu riskirali izravnu konfrontaciju.

3. Lockheed YF-12

Krajem 1950-ih razvijen je YF-12, prototip čija je namjena bila presretati neprijateljske zrakoplove koji bi se kretali brzinama iznad 3 maha. Prvi je put poletio 1963. godine i tijekom testiranja postigao brzinu od 3,2 maha (3.520 km/h) te visinu od čak 24,5 km. Iznimnim performansama unatoč program je ubrzo ukinut, jer je YF-12 prije polijetanja zahtijevao nekoliko sati pripreme što posade, što samog aparata. Iako ga se Zrakoplovstvo odreklo, nastavio je letjeti za NASA-u sve do 1978. godine.

2. Lockheed SR-71 Blackbird

Zrakoplovstvo Sjedinjenih država koristilo je SR-71 od sredine 1960-ih do kraja 20. stoljeća. Riječ je o izviđačkom zrakoplovu nastalom na temelju YF-12, sposobnom dosegnuti brzinu od 3,3 maha (3.540 km/h) i približno 24 km nadmorske visine. Prvi je stealth-zrakoplov u operativnoj upotrebi, a jedina taktika koju su njegovi piloti primjenjivali u slučaju da budu napadnuti jest jednostavno povećati brzinu, a ovaj iznimni stroj bi ih odnio u sigurnost.

1. North American X-15

Eksperimentalna letjelica američkog Zrakoplovstva i NASA-e, X-15, uvjerljivo je najbrži zrakoplov s posadom ikad izgrađen; njegov brzinski rekord od fantastičnih 6,7 maha (7.200 km/h) postignut je davne 1967. godine i još nije nadmašen. Osim nestvarne brzine, X-15 također je i letio ekstremno visoko: u dva je navrata prešao granicu svemira (100 km nadmorske visine) što je pilota koji je njime upravljao ujedno kvalificiralo i astronautom. Među pilotima koji su letjeli na X-15 bili su i Neil Armstrong – koji će nekoliko godina kasnije postati prvi čovjek na Mjesecu – te Joe Engle, kasniji pilot i zapovjednik Space Shuttlea.

Izvor: MigFlug/Live Science